Okrugli stol: Ima li golf budućnost u Hrvatskoj održao se pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta RH 26.03.2022 na novom najsuvremenijem katamaran brodu „Mali Brijun“, na Brijunima. Domaćini događanja su NP Brijuni i Hrvatski golf savez a prigodno je obilježeno 100 godina golfa na Brijunima a time i 100 godina Hrvatskog golfa. Okruglom stolu su prisustvovali važni dionici Hrvatskog golf saveza u ostvarenju strategije izgradnje golf igrališta u Hrvatskoj. To su:
- Sandra Herman Izaslanica Predsjednika Vlade republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta
- Zlatko Mateša predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora
- Jure Galić Hrvatska turistička zajednica, voditelj Odjela za potporu i koordinaciju turističkih zajednica
- Denis Ivošević direktor Turističke zajednice Istarske županije
- Filip Zoričić gradonačelnik Pule
- Antonia Blaić pomoćnica uprave Jadranka d.d., predstavnik investitora
- Davor Njirić konzultant Hot Mar, Hotels and Marinas consulting
- Dalibor Hatić direktor Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon
„Želja HGS-a je događanjem potaknuti inicijative za moguća javno-privatna partnerstva u realizaciji novih projekata, ojačati poveznicu države i resornih ministarstava/Ministarstva turizma i sporta RH i Hrvatskog golf saveza kao potencijalnog stručnog savjetodavnog tijela za buduće projekte te predstaviti mogućnosti i potencijale za investitore“ objasnila je voditeljica okruglog stola, glavna tajnica Hrvatskog golf saveza Sonja Jelača.
„Obzirom da je u vrijeme pandemije COVID-19 došlo do pojačanog interesa za golf u cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj, potreba za novim golf igralištima veća je nego ikad. Sama priroda golfa kao društvenog sporta koji se igra na otvorenom i u malim grupama omogućuje druženje izvan zatvorenih prostora, te time i manji rizik za zdravlje“ dodaje direktorica Hrvatskog golf saveza Gordana Popović Vinčić.
„U Hrvatskoj bilježimo veliki porast broja novih golfera, golf akademije su pune, a svega nekoliko igrališta koje imamo su nedovoljni za igru ovog sve popularnijeg sporta. Također, kako Hrvatska postaje sve jača turistička destinacija, dolazi do gužvi na igralištima, nemogućnosti rezervacija i prodaja termina za igru te time i gubitaka potencijalne zarade u sektoru turizma. Stoga je neophodno donijeti planove i realizirati izgradnju novih golf igrališta“ izjavio je predsjednik Hrvatskog golf saveza Emilijo Žubrinić.
Izjave sudionika:
Na pitanje ima li golf budućnost u Hrvatskoj:
Sandra Herman Izaslanica Predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta:
„Golf svakako ima budućnost u Hrvatskoj. Svi jako dobro znademo koliki je značaj sporta i naših vrhunskih sportaša za promociju Hrvatske, ali isto tako znademo da aktivni odmor kroz sport i rekreaciju u velikoj mjeri može doprinijeti smanjenju sezonalnosti, što predstavlja jednu od najvećih boljki hrvatskog turizma. Golf ima svoj potencijal, no postoje neki izazovi koji se mogu riješiti isključivo međuresornom suradnjom. Napravljeni su prvi koraci u suradnji Ministarstva turizma i sporta i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao i drugih važnih čimbenika. Zakonski okviri koji će omogućiti brži razvoj golfa u Hrvatskoj uglavnom su u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. U nadležnosti Ministarstva turizma i sporta nema zakonskih okvira koji bi kočili razvoj golfa, ali ono što možemo napraviti i na čemu radimo je promišljanje o poticanju razvoja aktivnog odmora, sporta i rekreacije. U novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. uz razvoj lječilišnog turizma, aktivni odmor, kojem pripada i golf, zauzima važno mjesto kao i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji predstavlja prvo europsko izravno financiranje razvoja turizma općenito. Do sada se razvoj turizma provlačio kroz financiranje u kontekstu razvoja kulturne i prirodne baštinu dok se sada po prvi puta povlače ozbiljnija sredstava koja će biti direktno usmjerena u razvoj otpornog, održivog, zelenog, digitalnog i inovativnog turizma. Za te namjene, razvoju turizma, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predviđeno je 2,2 milijarde kuna, od čega 60 posto za privatni sektor a ostalo za javnu turističku infrastrukturu. Javno privatna partnerstva su jedno od rješenja razvoja golfa. Potrebno je da nadležna ministarstva donesu zakonske okvire, a vrlo je važna i uključenost jedinica lokalne i regionalne samouprave zbog prostornog planiranja. Ključan je razvoj javno privatnog partnerstva za razvoj golfa, kao jednog od posebnih oblika turizma, koji će u velikoj mjeri doprinijeti većoj popunjenosti smještajnih kapaciteta visoke kategorije, osobito u razdobljima izvan glavne sezone u područjima uz more gdje je klima izvrsna za bavljenje golfom tijekom čitave godine“.
Zlatko Mateša predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i jedan od osnivača Hrvatskog golf saveza: “Ono što mene muči je činjenica da je golf Olimpijski sport i znamo da hrvatski sportaši na Olimpijadi predstavljaju i promoviraju svoju zemlju. Hrvatski golf u tom smislu na žalost ne postoji i to je za nas neprihvatljivo. Golf ima i turističku komponentu, zato je neprihvatljivo i da se golf nije bolje iskoristio. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je imala Zakon o golfu a u gradnji terena se nije puno napravilo. U čemu je zapravo problem? Radi se o jednom potpunom nerazumijevanju infrastrukture igrališta za golf i okruženja u kojem se golf nalazi. Pravo je pitanje zašto mnoge zemlje grade tolike golf terene ako je golf toliko štetan za okoliš? Island, npr. ima 65 golf terena a 360 tisuća stanovnika, po tome ispada da na svakih 5 tisuća stanovnika postoji jedan golf teren. Kada bi išli Islandskim modelom, Hrvatska bi mogla imati 765 golf terena. Naravno da toliko neće imati ali trebalo bi ih izgraditi još. Švedska npr. ima 600 golf igrališta, a Norveška i Finska preko 150. Da usporedim golf sa nogometom, da li bi bio moguć toliki razvoj nogometa da postoje samo 3 nogometna igrališta? Potrebno je napraviti ključni korak da se golf teren tretira kao sportska infrastruktura, a ne kao građevinski objekt a ako se nešto gradi sa strane neka se gradi po pravilima građevinske zone. Bez toga je gradnja novih golf terena gotovo nemoguća. “
Filip Zoričić gradonačelnik Pule:
“Pohvaliti ću Pulu za 3 stvari: grad koji ima svoj Nacionalni park, Brijune. klupski prvaci Hrvatske smo u golfu i sagradili smo ovaj brod Mali Brijun. Obzirom da je 100 godina prošlo od gradnje golf terena Brijuni teško je shvatiti da smo još na početku sa golfom”.
Dalibor Hatić direktor Instituta za primijenjenu ekologiju Oikon:
U Hrvatskoj postoji ekološka kontroverza strukture koja na žalost prevenira razvoj golfa.
Postoji dakle kontroverzno mišljenje da veliki kapital uništava netaknutu prirodu RH da bi zadovoljio svoje uskogrudne interese i ostvario profit a na uštrb građana RH. Jedan od razloga te kontroverze je nedovoljno znanje o golfu, tko ga igra i kakva je infrastruktura na kojoj se odvija.
Golf igrališta umjesto da su tretirana kao primjer vrhunskih krajobraznih ostvarenja ili parkova arhitekture u kojoj se čovjek suživljava s prirodom, ona se prikazuju štetnima poput najprljavije zamislive industrije. Uzaludna su se pokazala tumačenja da golf nije elitni sport za pojedince, golf oprema košta manje od opreme za skijanje te da nije za odabrane nego upravo suprotno tome, to je sport i druženje za cijelu obitelj. Šetnja i kretanje koji su sastavni dio golfa imaju dokazane pozitivne zdravstvene efekte na ljude koji se time bave. Iako je neupitno da izgradnja i korištenje golf igrališta za golf ima posljedice za okoliš poput prenamjene načina korištenja 50 -70 hektara zemljišta za prosječna igrališta pa i veća ako se gradi i smještajna struktura, povećanje vode za održavanje travnatih površina, korištenje gnojiva za poticanje rasta trave, korištenje pesticida, pojačane emisije u uslijed pojačanog prometa golfera koji dolaze na igralište i slično.
S druge strane uz pažljivo projektiranje i upravljanje u suradnji sa ekološkim ekspertima i provedbu trajnog praćenja sve navedene utjecaje je moguće dovesti na prihvatljivu razinu pa čak i bolje od toga. Primjerice, 50 posto površine golf igrališta uopće nije zatravljeno nego je prepušteno prirodi i zaposjednuto vegetacijom koja uživa ovo zaštićeno područje. Također sve vodene površine su staništa za brojne organizme. U usporedbi sa komercijalnom poljoprivredom, upotreba gnojiva i pesticida na golf terenima je neznatna a u usporedbi sa intenzivnim navodnjavanjem u poljoprivredi, potrošnja vode je minorna.
Golferi nisu neodgovorni prema prirodi nego upravo suprotno. To su ljudi koji igraju golf jer vole prirodu i boravak u prirodi. Zanimljivo je primijetiti da ekološke kontroverze za izgradnje velikih stadiona za druge sportove nema.
Antonia Blaić pomoćnica uprave Jadranka d.d., predstavnica investitora, predstavila je projekt na Cresu, Punta križa koji spada pod Mali Lošinj te objasnila u kojoj je fazi taj projekt.
“Projekt je započeo 2014. god zahtjevom za izmjenom prostornog plana. Taj je proces trajao 4 i pol godine a imali smo podršku županije, grada Malog Lošinja i grada Cresa. Riječ je o visokoj normiranosti i procedurama koje traže i konzumiraju vrijeme pa je i procedura dugotrajna.
Tražena je Studija utjecaja na okoliš. Održane su ukupno tri sjednice te javna rasprava povjerenstva na kojoj je dobiveno pozitivno mišljenje te se nadamo Rješenju. Time ćemo dobit uvjet za podnošenje zahtjeva za dobivanje lokacijske dozvole. Sve dugo traje jer je otegnuta okolnost bila pandemija, jer članovi povjerenstva nisu mogli doći na lokaciju nego je sve bilo vođeno online. Potrebno je izgraditi javnu infrastrukturu šireg područja. U cijelom procesu imamo podršku županije. Uz podršku županije potrebna je i malo viša koordinacija koja će objediniti lokalno i regionalno te da se dinamika radova uskladi i poboljša ”
Denis Ivošević direktor Turističke zajednice Istarske županije:
Interesantno je kako možemo u puno toga biti prvi u svijetu, a nažalost znamo biti i zadnji pa smo sa golfom tu negdje na dnu, čak je i Sjeverna Korea izgradila dva golf igrališta. Krajem 90tih godina Imali smo neke projekte, investitore, posjete velikih imena u svijetu golfa te firmi koje su prepoznale buduće dobro tržište, kao npr. tvrtka Toro. Usvojili smo i znanje o izgradnji Cluster golf terena koji su popularni u svijetu ali se na kraju ništa nije dogodilo. 2004. god. sam prestao razmišljati o razvoju golfa te se okrenuo projektima koji su se počeli razvijati i postajali sve uspješniji kao što su npr. vinske ceste, promocija maslinovih ulja i ostalih. Nismo nastavili sa izgradnjom golf terena što je velika greška jer se jedino igralište u Istri, Adriatic pokazalo vrlo uspješnim, prebukirano je, teško je dobiti termin za igru.
Jure Galić Hrvatska turistička zajednica, voditelj Odjela za potporu i koordinaciju turističkih zajednica0
Golf je izuzetno bitan zbog smanjivanja sezonalnosti jer se većina turnira igra u razdoblju predsezone i postsezone. HTZ je u tijeku izrade novog strateškog, marketinškog i operativnog plana razvoja hrvatskog turizma za razdoblje od 2022. – 2026. god. gdje će golf turizam biti dio portfelja u aktivnom i pustolovnom turizmu i u cijeloj toj obitelji wellnes -wellbeing industrije zauzeti posebno mjesto s obzirom da pridonosi mentalnom i fizičkom zdravlju.
Davor Njirić konzultant Hot Mar, Hotels and Marinas consulting:
„Činjenica je da želimo graditi golf igrališta, ali više od 20 godina ne znamo kako ukloniti prepreke i stvoriti uvjete za njihovu izgradnju. Hrvatska se u svim Strategijama razvoja turizma deklarirala da želi razvijati golf turizam. U prostornim planovima ima oko 100 golf zona. U više od 20 godina izgrađeno je samo jedno golf naselje s igralištem od 18 polja i oko 1.000 postelja (Rezidencija Skiper, Savudrija) i nekoliko igrališta bez smještaja. Akcijskim planom 2013/2020. bila je predviđena izgradnja 30 golf resorta s 40.000 postelja, a u tih 8 godina nije izgrađeno niti jedno. Sada je u pripremi oko 15 projekata, koji su zastali zbog institucionalnih prepreka. Investitori negoduju.
Prepreke su: nejasan i pre-normiran model planiranja (imamo čak dva modela, a najavljuje se i treći državnim planovima), nerealno visok komunalni doprinos, komunalna naknada, vodna naknada i naknada za korištenje državnog zemljišta itd. Prva i najveća prepreka je model prostornog planiranja. On je ishodište svih drugih prepreka. O čemu je riječ? Jedino se u Hrvatskoj „zelene površine“ golfa planiraju na građevinskom zemljištu, jer Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine smatra da su igrališta u parku „složene građevine“ (a ne „jednostavne“). Zato se na hektare i hektare (600.000 – 1.200.000 m2 i više) „zelenih površina“ plaća komunalni doprinos, komunalna i vodna naknada. Štoviše, zato je cijena zemljišta za „zelene površine“ nerealno visoka. To je razlog da se igrališta ne grade. U drugim zemljama „zelene površine“ se planiraju na negrađevinskom zemljištu, jer se smatraju „jednostavnim građevinama“. Zato se na hektare i hektare ne plaćaju sva ova davanja, a cijena zemljišta je realna. To je razlog da se igrališta grade. Zbog svega navedenog golf u Hrvatskoj nema jednake uvjete razvoja kao drugi sportovi. Lako je zaključiti da je ishodište navedenih i drugih prepreka nelogičan stav Ministarstva da su „zelene površine“ golfa složene građevine (kao zgrade: hotel, vile, golf kuća itd.), a ne jednostavne. Drugim riječima, ono smatra da po pitanju složenosti gradnje nema razlike između igrališta u parku i zgrada. Sve dok se ne odustane od ovog nelogičnog stava golf se neće razvijati.
Kako otkloniti institucionalne prepreke? Veoma jednostavno, prihvaćanjem dobre prakse zemalja koje su riješile ovaj problem. Treba prije svega Zakonom o prostornom uređenju propisati novi, jedinstveni model planiranja u dvije faze. U prvoj fazi bi se županijskim prostornim planom planirala mješovita zona s građevinskim i negrađevinskim zemljištem za rekreaciju. Građevinsko zemljište bi bio namijenjeno izgradnji zgrada (hotela, vila, golf kuće, itd.), a negrađevinsko zemljište uređenju „zelenih površina“ (samog igrališta, parka za gledatelje i neuređenih/prirodnih površina). U drugoj fazi bi se planom nižega reda razdvojilo građevinsko i negrađevinsko zemljište, na način da se građevinsko zemljište planira u više građevinskih cjelina između kojih je negrađevinska cjelina. Uvođenje novog modela planiranja je preduvjet za otklanjanje gotovo svi ostalih prepreka izgradnji igrališta. Ovaj bi se model mogao primijeniti ne samo na planiranje golf resorta, nego i na planiranje drugih suvremenih objekata: park naselja, kamp parkova, rekreacijskih parkova (sportsko- rekreacijskih i adrenalinskih parkova) itd. To su sve suvremen objekti turističke ponude za koje je potrebno više negrađevinskog, a manje građevinskog zemljišta. Tako bi se konačno stvorili uvjeti za realizaciju Strategije hrvatskog turizma koja predviđa izgradnju kvalitetnih objekata koje danas nemamo, a imaju turistički razvijene zemlje.“
Zaključno, sudionici su suglasni da ima želje i volje za rješavanjem ovih izazova, golf igrališta su u strategiji 2030 uključena kao javna turistička infrastruktura, a državna tajnica Herman je najavila u narednom razdoblju formirati radna skupinu, intezivirati međuresornu suradnju pogotovo između dva noseća ministarstva zajedno s lokalnom i regionalnom samoupravom i zaštitom okoliša.
Kontakt:
Emilijo Žubrinić, Predsjednik, gsm 091 2387 101 predsjednik@golfsavez.hr
Sonja Jelača, Tajnik, gsm 091 311 3119 tajnik@golfsavez.hr
Gordana Popović Vinčić, Direktor, mob. 0911233346 direktor@golfsavez.hr